Ekolozi i lat. Culicidae
Lat. Culicidae su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta.
Komarci se razvijaju u vodi. Ženka komarca polaže jaja na površinu vode ili na mjesta koja će biti prekrivena vodom. Iz jaja se u vodi razvija ličinka prvog stadija veličine oko jedan do dva milimetra. Ličinka se presvlači tri puta. Iz četvrtog stadija ličinke nastaje oblik koji se zove kukuljica, a iz kukuljice se razvija odrasla jedinka – leteći komarac. Prva tri stadija razvoja (jaje, ličinka i kukuljica) događaju se u vodi, dok je odrastao komarac leteći kukac.
Cijeli razvojni ciklus (od jaja do odrasle jedinke) u proljeće traje, ovisno o temperaturi vode, približno tri ili četiri tjedna, a u vrućem ljetnom razdoblju za razvoj je potrebno manje od tjedan dana. Ovisno o vrsti, komarci se mogu razvijati u čistim i onečišćenim vodama, raznolikim prirodnim staništima i staništima koja su nastala utjecajem ljudi.
Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, udubine tla u šumama, lokve nastale nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća, mirni dijelovi tekućica. Prirodna legla su raznolika, aktivna uglavnom u proljeće. Tijekom ljeta većina legla presuši. Ako se dogodi plavljenje poplavnih površina tijekom ljeta, one postaju aktivna legla komaraca.
Zadrugari su i ove školske godine ostvarili suradnju s Odjelom za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera i zahvaljujući njima proučavali razvojni ciklus komaraca.
U školu su nam dostavljene pločice i klopke za komarce. Dostavljeni materijali su podijeljeni učenicima. S velikim interesom učenici su pristupili istraživačkom radu.
Učenike smo prvo educirali o :
-razvojnom ciklusu komaraca uz pomoć power point prezntacije i edukativnog videa
-postavljanju klopki
– sakupljanju klopki
– umotavanju drvenih pločica
– pravilnom mikroskopiranju gotovih materijala
Nakon što su sakupljene sve klopke slijedio je pregled i brojanje jajašaca uz pomoć povećala i lupe.
Podatke s pločica (broj jajašaca) unijeli smo u tablice s navedenim GPS koordinatama gdje je klopka bila postavljena.
Učenici su zaključili da i mala količina voda (kolika je bila u crnim plastičnim posudama tzv. klopkama) pogoduje razvojnom ciklusu komaraca.
Učenici su odgovorno, savjesno i točno odradili sve zadatke.
Pohvala za naše zadrugare!
Autori: Dijana Penava, prof. biol. i kem.
Ivana Kozić, prof. eng. j. i knji. i pov.
Učenici Ekolozi uče o hibernaciji životinja
Zimski san ili hibernacija biološka je pojava, odnosno stanje slično snu tijekom kojega dolazi do usporavanja metabolizma, a tjelesna temperatura postaje jako niska.
Životinje koje spavaju zimski san u jesen traže mjesta na kojima će biti zaštićeni od velike hladnoće: traže šuplja stabla, rupe u zemlji i oblažu ih sijenom, slamom, lišćem ili dlakom .
U takvim skloništima životinje provode zimu u stanju štednje energije, odnosno “ukočenosti”. Pri tome se njihova tjelesna temperatura snižava sve do niskih 9 °C pa do 1 °C. Sve tjelesne funkcije su u tom stanju značajno usporene i smanjene. Disanje je slabo, otkucaji srca su usporeni, a osjetljivost na vanjske podražaje vrlo mala.
Jedna od životinja koja „spava“ zimski san je i šišmiš. Znamo da su šišmiši sisavci koji se hrane nektarom i kukcima.
Jedan šišmiš može da pojede i do 3000 insekata (kukaca) za jednu noć i do 600 komaraca za jedan sat. Upoznajući se s tom informacijom možemo zaključiti da su oni jako korisne životinje u našem okolišu i da bi ih trebali zaštiti tijekom zimskih dana.
Učenici Ekolozi znaju da šišmiši svojim djelovanjem u prirodi mogu utjecati na prirodnu ravnotežu, ali i hranidbeni lanac u prirodi.
Učenici iz Učeničke zadruge Zrno, sekcije Ekolozi, pokušati će svojom aktivnošću utjecati na očuvanje šišmiša u svom okolišu te iz zašiti od hladnih dana koji nam dolaze. Šišmiši ujesen puno jedu i tako stvaraju dovoljno masnog tkiva za zimu. Kad zahladi, zavuku se na toplo i vlažno mjesto i tamo spavaju zimski san.
Šišmiši različitih vrsta hiberniraju na različite načine. Neki se smjeste na „police“ u špiljama ili drugim skloništima i uglavnom provode hibernaciju sami. Drugi se skupljaju u guste grupe koje se povremeno transformiraju da bi jedinke s ruba grupe došle u sredinu malo se ugrijati i obrnuto. Neki šišmiši vise u grupama, ali ipak ne tijelom uz tijelo već među jedinkama ostaje veći prostor.
Učenici učeničke zadruge Zrno pružiti će mjesto sigurno za šišmiše tijekom zime.
U ostvarenju ovoga cilja puno nam je pomogao majstor Filip koje je izdvojio svoje vrijeme i po uputama za izradu kućica za šišmiše izradio kućicu za šišmiše (pogledati sliku br.1). Učenici je objasnio kako se kućica za šišmiše izrađuje.
Učenici zadrugari zahvaljuju se majstoru Filipu na strpljenju i izdvojenom vremenu!
Sljedeći zadatka je odrediti najpovoljnije i najbolje mjesto u školskom vrtu.
Fotografija izrađene kućice za šišmiše
Majstor Filip objašnjava učenicima o izradi kućice za šišmiše
Učenici 5. a razreda
Učenici Učeničke zadruge Zrno, Ekolozi
Učenice s kućicom za šišmiše
Kod istraživanja gdje postaviti kućicu nismo pronašli stroga pravila gdje kućicu treba postaviti, ali smo uočili smjernice kako odabrati najbolje mjesto:
- kućica ne smije biti preblizu tla, najbolja visina je na 3 – 5 m . Time se šišmišima ostavlja dovoljno visine iznad tla da polete kad izlaze iz kućice, ali su i zaštićeni od predatora u okolišu, npr. našem slučaju mačaka.
- Kućica mora imati svjetlost, ali ne smije cijeli dan biti izložena izravnom suncu
- Preporuka je izbjegavati mjesta gdje je umjetna rasvjeta preblizu
Vjerujemo da će zadrugari ovim djelovanjem pridonijeti hibernaciji šišmiša i očuvati ih od hladnih zimskih dana i noći i omogućiti im preživljavanje u kućici izrađenoj baš za njih.
Tijekom ove aktivnosti učenici su mislili i potrudili se zaštiti šišmiše tijekom zime, a samom brigom za zaštitu životinja kod učenika dolazi i do razvoja empatije za druge.
Brigom o životinjama djeca se uče empatiji.
Empatija je važna. Osjećati empatiju znači razumjeti što osoba osjeća u nekoj situaciji. Empatija je vještina koja se uči i kroz aktivnost razvija kod djece.
Autori: Dijana Penava, prof. biol. i kem.
Ivana Kozić, prof, eng, j i knjiž. i pov.
Zadrugari uključeni u FoodEducators projekt
Učenici 5. a razreda, Ekolozi, aktivni članovi Učeničke zadruge „Zrno, uključili su se u projekt „FoodEducators”.
FoodEducators program (projekt) je započet od strane EIT Food 2022. pod nazivom „Youth Mission”. Projekt je aktivan u preko deset europskih zemalja.
Sudjelovanjem u projektu učenici se educiraju i stječu znanja o utjecaju hrane na zdravlje.
Kroz projekt učenici su se upoznali koliko veliki utjecaj hrana koju unosimo u tijelo ima na zdravlje.
Učenici su zaključili da je prehrana usko povezana s našim zdravljem. Nezdrava prehrana može povećati rizik od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca, dijabetes i neke vrste raka.
Tijekom razgovora zaključili su da mnogi ljudi imaju nezdrave prehrambene navike, poput jedenja premalo povrća i voća i previše prerađene hrane, brze hrane i slatkiša. To dovodi do povećanja problema s težinom i pretilosti u Europi, ali i problema s težinom u sve mlađoj dobi pa tako i u djetinjstvu.
Nastavni planovi, ovog projekta, na ovu temu imaju za cilj povećati svijest učenika o tome kako hrana utječe na ljudsko tijelo, kako dobiti potrebne hranjive tvari kroz prehranu te pružiti praktične vještine poput čitanja etiketa proizvoda u supermarketima.
Učenici su istražili koje prehrambene namirnice treba unositi u svoj organizam, kako bi trebao izgledati „zdrav“ tanjur. Informacije koje su prikupili tijekom istraživanja prenijeli su na papir.
Ovakve aktivnosti kod djece imaju za cilj objasniti važnost konzumacije hrane iz različitih prehrambenih skupina kako bi tijelo dobilo sve potrebne hranjive tvari za održavanje snage, energije i vitalnosti. Svaka skupina hrane ima specifičnu ulogu u osiguravanju esencijalnih hranjivih tvari za naše tijelo.
Djetinjstvo je ključno razdoblje za upoznavanje djece s novim zdravim namirnicama i razvoj pozitivnih prehrambenih navika. Navike su ponašanja koja se stječu ponavljanjem, a dom i škola su mjesta gdje djeca najviše usvajaju ta ponašanja.
Važno je educirati djecu, oni će svoje znanje prenijeti u svoje obitelji, ali i sami će u budućnosti razmišljati i djelovati s ciljem bolje kvalitete života (zdrava hrana zdravo tijelo).
Sudjelovanjem u ovom projektu učenici su potaknuti na promišljanje o kvaliteti hrane koju konzumiraju, utjecaju nezdrave hrane na rast, razvoj, ali i ponašanje.
- listopada 2024.
Autor: Dijana Penava, prof. biologije i kemije
Sastanak i radionice Podružnice HSUZ-a Vukovarsko-srijemske županije u
OŠ „August Cesarec“
U utorak, 29. listopada 2024. g., naša je škola bila domaćin županijskog skupa voditelja Učeničkih zadruga Vukovarsko- srijemske županije.
Na početku skupa sve sudionike skupa pozdravio je ravnatelj Ivan Benković, prof. Ravnatelj je predstavio gostima školu, sadržaje škole, djelovanje, broj učenika. Poželio im je dobrodošlicu i ugodan boravak u našoj školi.
U ime svih zadrugara zahvaljujemo se ravnatelju na potpori i podršci oko procesa organizacije održavanja skupa.
Dnevni red skupa sadržavao je :
- Osvrt na 36. smotru UZ RH u Poreču
- Plan i program rada Podružnice u novoj šk. godini 2024./2025.
- Izbor škole domaćina Županijske smotre učeničkih zadruga
- Izbor Povjerenstva za Županijsku smotru
- Predavanje: Od prijave do realizacije projekta – Patricija Burazin, dipl. učitelj u zvanju izvrsnog savjetnika
Tijekom skupa održane su i dvije radionice:
- Domaći spa – Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik i Snježana Crčić, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
- Čarolija u tradiciji – Ivana Kozić, prof. engleskog jezika i povijesti, učitelj savjetnik i Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
Početak skupa bio je u 14.00 sati. Svi voditelji zadruga aktivno su se uključili u organizirane radionice.
Atmosfera tijekom održanog skupa bila je radna i edukativna. Mnogo toga novoga su izradili i naučili.
Svaki sudionik skupa otišao je sa druženja bogatiji s novim vještinama izrade novih proizvoda, novim znanjem i idejama.
Ovim putem svi voditelji zadrugara zahvaljuju se domaćinu Osnovnoj školi „August Cesarec“ na ugodnom boravku i gostoprimstvu!
Autor: Dijana Penava
- listopada 2024.
Suradnja učenika Učeničke zadruge „Zrno“ s Udrugom za zaštitu životinja „Rocco“ iz Vinkovaca
Listopad je mjesec kada se obilježava dan zaštite životinja. Zadrugari u razgovoru s nastavnicom ostvarili su suradnju suradnjom s Udrugom „Rocco“ iz Vinkovaca s ciljem prikupljanja potrepština za zbrinute životinje.
Plakat Udruge “Rocco”
Obavijest za učenike
Prvi korak u realizaciji suradnje bio je obavijestiti sve učenike naše škole o dogovorenoj suradnji i pomoći s Udrugom kojoj je cilj briga o napuštenim životinjama. Učenici su pripremili obavijesti za sve učenike i djelatnike škole, u paru su obilazili sve razrede naše škole u obje smjene i pročitali obavijest. Zamolili su sve koji su u mogućnosti za suradnju i pomoć.
U dogovoru s ravnateljem Ivanom Benković, kutiju za sakupljanje zadrugari učenici su smjestili na ulaz u školu kako bi svima bila lako dostupna i vidljiva.
4. studenog u našu školu stigla je predstavnica udruge „Rocco“, volonterka Lora Jukić koja je s učenicima održala edukativnu radionicu. Lora Jukić je edukacijski rehabilitator i radi u Osnovnoj školi Josipa Matoša u Vukovaru, u odgojno – obrazovnoj skupini Autizam 3, u slobodno vrijeme je aktivna volonterka Udruge za zaštitu životinja „Rocco“ iz Vinkovaca.
Naglasak tijekom radionice bio je na odgovornom skrbništvu kućnog ljubimca.
Volonterka Lora naglasila je: „Odgovorni skrbnik osigurava životinji sve što joj treba. Ne samo ono predviđeno zakonom.
Koristeći se prezentacijom i fotografijama volonterka Lora približila je učenicima što znači briga za životinje, kako se treba ponašati ukoliko više ne žele imati kućnog ljubimca , a osim toga i kako se treba brinuti o životinjama ukoliko se odlučimo udomiti ih.
Odgovorni skrbnik osigurava životinji sve što je MORALNO, KVALITETNO i u interesu PROSPERITETA ŽIVOTINJE!
Tijekom radionice učenici su postavljali pitanja, surađivali i aktivno sudjelovali tijekom aktivnosti. Zainteresiranost učenika za funkcioniranje udruge, načine rada i financiranja bila su velika.
Zaključak radionice bio je: Odgovoran skrbnik=sretna životinja (kućni ljubimac)!
Zahvaljujemo se svima koji su se uključili i donirali potrebno i svojim djelovanjem olakšali volonterima brigu oko napuštenih životinja!
- studenog 2024.
Autorice:
Dijana Penava, prof.
Ivana Kozić, prof.
Učenici Učeničke zadruge „Zrno“ uče o izazovima s kojima se susreću gluhoslijepe osobe
Dana 14- studenog 2024. godine u našu školu stigle su gošće iz Udruge gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.
Udruga gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije nestranačka je i neprofitna organizacija, osnovana 6. 12. 2006. godine u Osijeku.
Osnovni je cilj udruge osobe s gluhosljepoćom aktivno i potpuno uključiti u društvenu zajednicu, ali i edukacija djece i mladih u odgojno-obrazovnom procesu.
Misija je stvaranje okoline u kojoj svaka osoba s gluhosljepoćom ima jednaka prava na razvijanje svojih potencijala bez obzira na svoje stanje, a radi stvaranja društvene zajednice koja promovira jednakost i zajedničku dobrobit.
Udruga djeluje u suradnji s Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba Dodir na područjima: socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kulture, sporta i rekreacije i zdravstva.
Gošće su učenicima održale edukativno predavanje i radionicu. Djeca su učila jednoručnu i dvoručnu abecedu, znakovni jezik, koristiti mašinu s Braillovim otiskom, pristupiti i voditi osobe koje nemaju osjete vida i sluha, igrati društvene igre, prelistati časopisi pisan na Braillovom pismu.
Radionica je bila interaktivna i jako poučna za učenike. Učenici su kroz ovo druženje naučili više cijeniti zdravlje i osjetila, ali samostalnost i neovisnost o drugim osobama. Osim toga, saznali su da gluhoslijepe osobe jako puno čitaju i imaju online književne susrete.
Ovom radionicom učenici zadrugari obilježili su Međunarodni dan bijeloga štapa.
Međunarodni dan bijelog štapa međunarodni je praznik koji se obilježava svakoga 15. listopada počevši od 1964. godine. U središtu obilježavanja su slijepi ljudi, a bijeli štap predstavlja njihov simbol.
Hrvatska je 1996. godine počela obilježavati Dan bijelog štapa, pridruživši se tako mnogim drugim zemljama gdje se taj dan razvio u Međunarodni dan slijepih. Ovaj dan služi kao prilika da se šira javnost upozna s izazovima i problemima s kojima se suočavaju slijepe osobe.
Bijeli štap ima dvije važne uloge za slijepe osobe: služi kao prometni znak koji upozorava druge sudionike u prometu na prisutnost slijepe osobe te pomaže slijepim osobama da se samostalno kreću po područjima koja poznaju.
Zahvaljujemo Udruzi gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije na dolasku u našu školu i izdvojenom vremenu za naše učenike.
Autori:
Dijana Penava, prof. biologije i kemije, Ivana Kozić, prof. eng.j. i knji. i povijesti
- 11.2024. godine
Poduzetništvo u radu Učeničke zadruge“ Zrno“
Zadrugari su izradili mnoge ukrasne i uporabne predmete. Ove školske godine zadrugari su učenici 5.a razreda. Učenici su tijekom razgovora s voditeljicom zadruge Dijanom Penava došli na ideju da budu posvojitelji životinje u ZOO vrtu Osijek.
Kako bi to ostvarili morali su organizirati prodaju svojih proizvoda da bi skupili iznos koji je potreban za uplatu.
Zbog vremenskih prilika prodaja je organizirana u holu na ulazu u školi. Prodaja je bila organizirana 15. studenog u vrijeme dva velika odmora tako da su mogli svi učenici sudjelovati u kupovini, ali i roditelji koji su u to vrijeme došli u školi na informativne razgovore.
Prije samo prodaje zadrugari su sastavili obavijest za sve učenike škole i tu istu pročitali u svim razredima.
Priprema proizvoda je potrajala. Učenici su tijekom sata ekologa izrađivali lutkice anđele od špage.
Osim lutkica na štandu se još moglo kupiti bombice za kupanje, pernice i razne rukotvorine.
Prodaja je bila jako uspješna. Učenici su sakupili iznos koji je dovoljan za uplatu za pokroviteljstvo životinje, ali i novac za nabavku novih materijala za izradu novih proizvoda.
Na svakom satu ekologa – zadrugara proizveden jedan proizvod, a učenici su se pri tom upoznali s osnovnim ekonomskim pojmovima, kao što su: nabava repromaterijala, proizvodnja, stvaranje nove vrijednosti, prodaja, cijena, raspodjela prihoda, potrošnja, reklama. Radionice su izvedene u obliku timskog rada koji prati tijek proizvodnog procesa. Korištene su tehnike interaktivnog učenja koje djeluju poticajno i olakšavaju usvajanje kako materijalnih, tako i funkcionalnih znanja i vještina. Tijekom izrade proizvoda učenici su, pored ekonomskih pojmova, usvajali i različite poduzetničke vještine primjerene njihovoj dobi: inovativnost, kreativnost, samouvjerenost, upornost, prodaju, pisanje ručna, izdavanje računa, računanje i sl..
Zahvaljujemo se svim učenicima, djelatnicima škole i roditeljima ste podržali našu prodaju!
Vidimo se na novoj planiranoj prodaji s božićnim ukrasima i dekoracijama!
Pohvala za rad učenika zadrugara, njihove ideje i odgovornost tijekom prodaje!
Autor: Dijana Penava, prof biologije i kemije
Datum: 15. 11. 2024.