Tjedan školskog doručka
Naša se škola i ove godine priključila obilježavanju Tjedna školskog doručka koji se ove godine provodi od 13. do 17. listopada. Nacionalni Tjedan školskog doručka pokrenuo je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), u sklopu nacionalnog programa Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvo prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete. Cilj obilježavanja je putem edukativnih i zabavnih aktivnosti učenike poučiti o važnost očuvanja zdravlja i stvaranja pravilnih prehrambenih navika od rane dobi. Tema ovogodišnjega Tjedna školskog doručka bila je Okusi koji nas spajaju – doručkom oko svijeta, a učenici su tijekom sudjelovanja u pet aktivnosti trebali osvijestiti važnost nutritivno bogatoga doručka. Obilježavanje Tjedna školskog doručka provela sam s učenicima 7. c na Satu razrednika. Za početak smo promišljali o tome što mi to zapravo jedemo svakog jutra, biramo li uvijek isti doručak, ili volimo da je doručak raznolik. Razgovarali smo o tome što sve utječe na izbor hrane koju jedemo. Nakon ove aktivnosti, učenici su zaključili da ako ne jedemo raznoliko, naše se tijelo ne može razvijati kako treba. Zatim smo istraživali o tome što se doručkuje u drugim dijelovima svijeta za što smo koristili pomoć umjetne inteligencije i dobili vrlo zanimljive i poučne rezultate. Gledanje kratkoga filma Ona uvijek nešto glumata otvorilo je zanimljivu raspravu o našim prehrambenim potrebama, a učenici su imali priliku govoriti o svojim iskustvima i eventualnim potrebama za prilagođenim jelovnicima. Najdraži dio ovogodišnjega Tjedna učenicima je bio zajednički doručak u kojem su se okušali u pripremanju nečega novoga. Svatko je pripremio jednostavan i zdrav doručak koji nemaju naviku objedovati. Učenicima se ovaj izazov svidio te su zaključili da zdrava hrana može biti i vrlo ukusna.
Marija Jurić, učiteljica hrvatskoga jezika, izvrsna savjetnica
Narječje i mjesni govor kao kulturna baština
Na nastavi Hrvatskoga jezika, učeći o hrvatskim narječjima, učenici 6. a i 6. b razreda upoznali se s hrvatskim jezičnim bogatstvom. Prema zadanim odgojno-obrazovnim ishodima, učenici su trebali prepoznati i razlikovati hrvatska narječja i govore, usvojiti i razumjeti pojmove: materinski jezik, manjinski jezik, drugi jezik i standardni jezik. Također, trebali su prepoznati riječi mjesnoga govora i objasniti pojam dijalektne književnosti. Nakon toga slušali smo tekstove na narječju, a učenici su imali zadatak prepoznati narječje i govor. Ova tema obrađuje se u nekoliko nastavnih sati, a najviše smo vremena posvetili štokavskom narječju i lokalnom govoru. Kao motivacijski tekst poslužila nam je pjesma Vanje Radauša, Prva rič što sam je čuo. Nakon poslušane pjesme te književne i jezične analize, poveli smo raspravu o lokalnom govoru i bogatstvu jezične baštine vinkovačkoga kraja. Nažalost, u današnje vrijeme, sve se više gube lokalna obilježja govora potisnuta suvremenim načinom života. U raspravi smo se prisjetili učenicima bliskih Vinkovačkih jeseni kao tradicije koja čuva kulturnu baštinu našega kraja. Nakon rasprave učenici su dobili zadatak stihom i slikom prikazati Vinkovačke jeseni kao stvaralački motiv.
Marija Jurić, učiteljica hrvatskoga jezika, izvrsna savjetnica
Život u svemiru
Ove školske godine, na poziv udruge Svjetski tjedan svemira Hrvatska, naša se škola priključila obilježavanju Svjetskoga tjedna svemira (World Space Week, WSW) koji se ove godine održavao od 4. do 10. listopada 2025. pod temom “Živjeti u svemiru”. Nadnevak održavanja, od 4. do 10. listopada je simboličan jer obilježava lansiranje Sputnika 1, prvoga umjetnog satelita, 4. listopada 1957., i potpisivanje Sporazuma o svemiru 10. listopada 1967. Inicijativa je uključila više od 90 zemalja i preko 15.000 događaja. Mogućnosti za uključivanje u obilježavanje bile su raznovrsne: organiziranje događaje i aktivnosti te radionica prilagođenih svim uzrastima. Učenici 6. b razreda na satu Hrvatskoga jezika obilježili su ovo događanje sudjelovanjem u kreativnom projektu izrade stripova, priča i crteža o životu u svemiru. Nakon gledanja poučnoga videozapisa o svemiru, učenici su svoje ideje o svemirskom putovanju i životu u svemiru prenijeli na papir. U svemir još uvijek ne možemo otputovati raketom, ali maštati lako možemo, pa su se učenici maštom zaputili u svemirska prostranstva. Nastale radove izložili smo na razrednom panou.
Marija Jurić, učiteljica hrvatskoga jezika, izvrstan savjetnik
Europski dan jezika
- rujna svake godine obilježavamo Europski dan jezika. 2001. godina, na inicijativu Europske unija i Vijeće Europe, bila je proglašena Europskom godinom jezika čiji je cilj bio promicanje jezične raznolikosti i poticanje učenja jezika. Danas se taj cilj nastavlja obilježavati kao Europski dan jezika. Na području Europe govori se više od 200 jezika, a u Europskoj uniji 24 jezika imaju službeni status. Ova jezična raznolikost ne predstavlja problem, nego kulturno bogatstvo. Učenje stranih jezika ima višestruku vrijednost. Olakšava putovanja, povećava mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja te omogućuje pristup informacijama i znanju. Osim toga, učenje jezika potiče toleranciju, prijateljstvo i suradnju. Na učenje novih jezika posebno treba poticati djecu i mlade jer se upravo u najranijoj dobi strani jezik najlakše uči. Europski dan jezika u našoj se školi obilježava već niz godina. Na satu Hrvatskoga jezika u 6. a i 6. b odvojili smo vrijeme i dali prostor drugim europskim jezicima te tako obilježili Europski dan jezika. Ovo obilježavanje proveli smo kao školski projekt u kojem su učenici imali zadane teme, samostalan istraživački rad, a na Europski dan jezika predstavili su rezultate rada. Zadatak je bio istražiti jezik i kulturu jedne europske zemlje, rezultate prikazati u obliku plakata ili prezentacije i predstaviti ih u kratkom izlaganju pred ostalim učenicima. Svaki učenik trebao na jeziku zemlje koju predstavlja naučiti reći jednu rečenicu po izboru. Istražujući o europskim zemljama, učenici su naučili nove činjenice te nekoliko riječi stranoga jezika, a svi smo nakon ovakvoga sata dobili želju za putovanjima u europske države.
Marija Jurić, učiteljica hrvatskoga jezika, izvrstan savjetnik